Putin konsolidirao je i učvrstio izvršnu vlast i proveo mnogobrojne reforme koje su pozitivno utjecale na rusko gospodarstvo. Osobito uspješno provedena je porezna reforma, dok se reforme iz Putinovog drugog mandata, tzv. četiri "nacionalna projekta" u obrazovanju, zdravstvu, stanogradnji i poljoprivredi provode nešto teže.

Najveća prepreka reformama i dalje je široko raširenma korupcija. Unatoč nizu problema i prepreka na koje na ruskom tržištu nailaze domaći i strani poduzetnici, ono je i dalje vrlo privlačno, osobito radi svoje veličine, stalno rastuće potražnje i obilja energenata. Investicije na ruskom tržištu i dalje su isplativije od investicija u kinesko ili indijsko tržište.

Visoki gospodarski rast Vlada RF nastoji održati stvaranjem povoljnog poslovnog okruženja i u tu svrhu nastavlja administrativnu, poreznu i proračunsku reformu. Također, Vlada RF promovira javno privatno partnerstvo (Public Privat Partnership) kao novi instrument koji bi trebao unaprijediti rusko gospodarstvo. U tom smislu otvaraju se posebne gospodarske zone, donesen je Zakon o koncesijama, potiče se korištenje sredstava Investicijskog fonda RF.

Vlada Ruske Federacije 22. lipnja 2005. godine donijela je zakon №. N 116-FZ "O posebnim gospodarskim zonama u Ruskoj Federaciji". Sukladno zakonu i izmjenama od 3. lipnja 2006. godine u RF je moguće otvoriti tri tipa gospodarskih zona: industrijsko-proizvodne, tehnološko-inovacijske i turističko-rekreacijske zone. Osnovni ciljevi uvođenja Posebnih gospodarskih zona:

1.razvitak prerađivačkih i visokotehnoloških gospodarskih grana
2.proizvodnja novih vidova proizvoda, razvitak proizvodnje konkurentne uvoznoj
3.razvitak turizma i posebno lječilišno-odmarališnog turizma

Lipecka oblast jedna je od nekoliko Posebnih ekonomskih zona, koje daju niz olakšica, između ostalih i poreznih, za investitore koji se odluče poslovati na njihovom teritoriju.

Investicijski fond Ruske Federacije – državni fond osnovan  odlukom Vlade RF "O investicijskom fondu Ruske Federacije" № 694 od 23. studenog 2005. godine i namijenjen podršci sljedećih projekata:

1.projekata usmjerenih na socijalni i gospodarski tazvitak RF u smislu izgradnje javne infrastrukture
2.razvitak ruskog inovacijskog sustava
3.institucionalnu reformu

Inicijatori investicijskih projekata mogu biti federalni organi izvršne vlasti, organi izvršne vlasti subjekata Ruske Federacije, organi lokane samouprave, trgovačka društva, u tom smislu i strani investitori ili trgovačka društva sa stranim kapitalom.

Ministarstvo gospodarskog razvitka i trgovine Ruske Federacije podržat će projekte koji ispunjavaju odgovarajuće kriterije za dobivanje državne financijske potpore, profitabilni su, rizici su ravnopravno podijeljeni između privatnog i javnog partnera.

Iz federalnog budžeta za 2006. godinu u Investicijski je fond izdvojeno 69,7 milijardi rubalja, 2007. godine – 72 milijarde rubalja. Minimalni iznos projekta je 5 milijardi rubalja tijekom 5 godina. Investitor treba uložiti najmanje 25% sredstava uz garanciju rentabilnosti projekta od minimalno 4% do najviše 11%.

Srednjoročni program gospodarske politike Vlade RF obilježen je socijalnom osjetljivošću. I tu je priljev strane valute od izvoza energenata omogućio Vladi RF da u srednjoročnom programu gospodarskog razvitka naglasak stavi na socijalnu i investicijsku politiku. Veliki problem za rusko gospodarstvo predstavlja nedostatak radne snage uzrokovan niskom stopom prirasta populacije, lošom situacijom u zdravstvu, rasprostranjenim alkoholizmom i problemom širenja AIDS-a. Prioritet politike Vlade RF je stvaranje povoljnijih životnih uvjeta u RF. U rujnu 2005. godine PRF Vladimir Putin je objavio listu nacionalnih projekata. U siječnju 2006. godine Ministarstvo financija započelo je financiranje projekata u području zdravstvene zaštite, obrazovanja, stambene izgradnje i razvitka poljoprivrede i poljoprivredne proizvodnje.

Povećano je zaduživanje domaćih tvrtki u inozemstvu. Za domaće tvrtke zaduživanje u inozemstvu relativno je povoljnije, a omogućeno je stabilnim makroekonomskim pokazateljima RF.

Struktura BDP-a:

Poljoprivreda - 4,9%

Industrija - 39,3%

Usluge - 55,8%

Najznačajniji prirodni resursi: nafta, plin, ugljen, minerali, drvo, hidropotencijal

Najznačajnije djelatnosti: dobivanje nafte i plina, industrija dobivanja metala i legura (ekstraktivna industrija koja čini 80% izvoza i daje najveći doprinos u budžet RF), strojogradnja, proizvodnja oružja, cestovna i željeznička oprema, brodogradnja.

Politički rizik: 2. ožujka 2008. godine održani su predsjednički izbori na kojima je pobijedio već otprije izvjesni kandidat za predsjednika, dotadašnji potpredsjednik Vlade RF zadužen za realizaciju tzv. nacionalnih projekata u području obrazovanja, poljoprivrede, zdravstva i stambeno-komunalnog sektora, Dmitrij Medvedev. Medvedev je svom prethodniku Vladimiru Putinu u slučaju pobjede na predsjedničkim izborima ponudio mjesto premijera. Po ocjenama promatrača, izbor Medvedeva za predsjednika i očekivano Putinovo preuzimanje premijerske funkcije jamče nastavak dosadašnjeg smjera razvoja zemlje.

Komercijalni rizik: Stabilan gospodarski rast uvjetovan je istovremenim rastom unutarnjeg i vanjskog tržišta, unutarnjeg za račun povećane aktivnosti domaćeg biznisa, rasta platežne moći stanovništva i postojanog rasta dohodaka u svim segmentima gospodarstva, vanjskog za račun globalnog rasta potražnje za energentima i metalima.

Dok rusko gospodarstvo općenito raste koristeći blagodati visokih cijena energenata u svijetu, domaći gospodarstvenici u održavanju svog poslovanja suočavaju se s vlastitom birokracijom u želji za opstankom i rastom. Prema podacima Economist Intelligence Unit, domaći, ali i strani poduzetnici  traže intenzivnije djelovanje ruskih institucija u smislu osiguravanja prava privatnog vlasništva, stabilnosti i transparentnosti poslovanja.  Prema podacima iz anketa koje je provela investicijska tvrtka Troika Dijalog, poduzetnici ističu probleme kao što su potreba zaštite prava vlasništva, administrativne barijere, potrebe za promjenama u politici poreznih organa, potreba za uvođenjem promjena u zakonodavstvu koje bi poduzetničku klimu u Rusiji učinile boljom, nedovoljno razvijena infrastruktura, manjak specijalizirane radne snage i odlazak visokoobrazovanih stručnjaka u inozemstvo.

Prema podacima Sveruskog centra za istraživanje javnog mnijenja, ruski poslovni ljudi mišljenja su da razvoj ruskog gospodarstva najviše koče neučinkovitost državne vlasti, ali i odnos među samim biznismenima kojima je najvažniji vlastiti profit i za profit su spremni na sve, od nelojalne konkurencije nadalje.

Nakon ruskih predsjedničkih izbora, rezultati anketa koje je provela Troika Dijalog govore da se većina ruskih poslovnih ljudi nada da će se održati postojeće stanje u gospodarstvu, dio očekuje da će državna vlast poduzeti mjere za razvitak gospodarstva, a dio ne očekuje da će vlast poduzeti bilo kakve mjere za poboljšanje poduzetničke klime.