Analitika

Regionalne banke (566) – regionalne banke koje ne ulaze ni u jednu od gore navedenih grupa
Deset najvecih ruskih banaka prema velicini aktive: Vnjestorgbanka, Gazprombanka, Moskovska banka, Alfa banka, Rosseljhozbanka, Raiffeisen Banka, Rosbanka, Uralsib, Unicredit banka, VTB 24.

Otvaranje racuna u stranoj valuti
Postoji mogucnost otvaranja racuna u stranoj valuti za domace tvrtke i fizicke osobe. Ogranicenja medunarodnih transakcija regulirana su federalnim zakonom No 173-FZ "O valutnom reguliranju i valutnoj kontroli". Valutno reguliranje u nadleznosti je Centralne ruske banke i Vlade RF.

Nacionalna valuta
Nacionalna valuta je rubalj (RUR), unutarnja, tecajna lista je stabilna.

Karticno poslovanje, e-bankarstvo
Karticno trziste ima visoki prioritet u poslovanju banaka. Banke aktivno reklamiraju kartice, spremne su izdvajati velika financijska sredstva u razvitak infrastrukture vezane za karticno poslovanje (cijena bankomata krece se oko 14 tisuca eura), broj korisnika kartica veci je od broja privatnih ulagaca ili korisnika kredita.

Prema podacima za prvi kvartal 2007. godine najveci obrt sredstava po karticama izvrsen je u Moskvi i Moskovskoj oblasti (cca 12 milijardi eura), Sankt Peterburgu (cca 3 milijarde eura), Tjumenskoj oblasti (cca 2,9 milijardi eura), Sverdlovskoj oblasti i Samarskoj oblasti. Po broju kartica po stanovniku vode Moskve i Moskovska oblast (2,10), Sankt Peterburg i Tjumenska oblast (0,75), slijede Sverdlovska (0,61) i Samarska oblast (0,45).

U mnogim ruskim regijama razvijena je karticna infrastruktura u maloprodajnim trgovackim lancima, npr. na Cukotki, u Jakutiji, Jaroslavskoj i Omskoj oblasti. U Jakutiji se, npr. s karticom MirKart moze platiti racun u ljekarnama, trgovinama automobilskih dijelova, restoranima brze prehrane i cvjecarnama, za razliku od velikih gradova u kojima takav tip kartica vrijedi iskljucivo za kupnju u velikim trgovackim centrima.

U manje od deset ruskih regija kartice lokalnih banaka zauzimaju vise od polovice karticnog trzista. U vecini regija najkrupniji igrac je Sberbank koji pokazuje odlicne rezultate vezano za udio u karticnom trzistu (32% ukupnog obrta na bankomatima u RF) te dinamikom rasta obrta.

Podaci Sredisnje ruske banke govore o tome da se 90-98% svih sredstava kojima se moze raspolagati putem kartice podize na bankomatima ili na blagajnama banaka u obliku gotovine. Krupnije sume novaca gradani radije podizu na blagajnama banaka. Obrti na bankomatima rastu za 5-10% brze nego obrti na blagajnama banaka i banke rado ulazu u bankomatsku infrastrukturu i sirenje lanaca bankomata. Vecina banaka putem bankomata opsluzuje vecinom vlastite katice (90-100%). U Moskvi, kao izrazito osebujnom trzistu, situacija je drugacija. Prije deset godina bankomati su sluzili vecinom za podizanje place u gotovini i banke su ih postavljale u krugu velikih tvrtki ili tvornica. Danasnja situacija je sljedeca: radnici place podizu postepeno, na bankomatima smjestenima u centru grada, na ulazu u stanice podzemne zeljeznice i u velikim trgovackim centrima. Banke su u posljednje vrijeme koncentrirane na razvoj sistema „cash-in“ koji dopusta klijentu da podigne gotovinu s jedne kartice i polozi na racun druge kartice te na klijenta koji financijski ne ovisi samo o svojoj placi. Trenutno se medu bankama vodi prava borba za pravo na postavljanje bankomata na za klijenta udobno mjesto.

Prema istrazivanju koje je provela banka Home Credit Finance Bank u 2008. godini, 40% punoljetnih Rusa posjeduje karticu, od kojih samo 9,4% posjeduje kreditnu karticu. Vecina korisnika kreditnih kartica upotrebljava kartice kao vrstu pogodnijeg gotovinskog kreditiranja. Mogucnost placanja roba i usluga karticom za sada postoji u tek razmjerno malom broju trgovina na malo. Polovica korisnika kreditne kartice vodi racuna da na vrijeme podmiri troskove ucinjene karticom, 25% korisnika dug vrati u jednoj rati. Prema statistici, prosjecni korisnik kreditne kartice je udana zena od 25 do 44 godine, visokoobrazovana, s prosjecnom placom od 5 do 15 tisuca rubalja (cca 140-420 eura) – podaci se odnose na cijelu Rusiju. Vecina korisnika karticu koristi za kupnju robe u prosjecnom iznosu od 5 tisuca rubalja (cca 140 eura) i ima limit na kartici od 15-50 tisuca rubalja (cca 420-1400 eura). Ruski korisnici kreditnih kartica biraju banku koja im ulijeva sigurnost: za ruskog klijenta sigurnost ulijevaju ruske drzavne banke i podruznice stranih, poznatih banaka, osobito onih koje puno ulazu u reklamu i imaju razvijenu mrezu poslovnica. Najpopularnije kreditne kartice u RF su Visa i Mastercard.
Izvori: www.ratingcredit.ru, www.bankir.ru

Internet-tehnologije u Rusiji su se pocele primjenjivati nesto kasnije nego u Europi i SAD-u, no vec u 2001. godini Rusija je usla u prvih petnaest zemalja prema broju korisnika Interneta. U 2006. godini broj korisnika Interneta iznosio je 26 milijuna korisnika. Oko 10% stalnih korisnika interneta sluzi se uslugama Internet-trgovina. Usporedo s rastom trgovine preko Interneta, tj. povecanjem broja korisnika Interneta razvija se i e-bankarstvo. U 2008. godini zabiljezeno je preko milijun korisnika e-bankarstva, vecinom klijenata velikih banaka. Do 2010. godine broj klijenata e-bankarstva, prema prognozama Alfa Banke, utrostrucit ce se i dostici broj od 3-4 milijuna korisnika. Putem e-bankarstva fizicke i pravne osobe mogu vrsiti cijeli niz operacija, npr. kupnja i prodaja strane valute, dionica, rata za osiguranje, placanje komunalnih troskova, placanje racuna za telefon, prebacivanje sredstava s jednog racuna na drugi unutar jedne banke ili u vise razlicitih banaka, placanje racuna za robu kupljenu u domacim i inozemnim internet-trgovinama itd. Popularnost e-bankarstva u Rusiji neprestano raste. Prema rezultatima istrazivanja ruske kompanije Internet Marketing, ruske banke ne zaostaju za zapadnima vezano za implementaciju najnovijih financijskih tehnologija. Ruske banke preferiraju bankarsku i financijsku internet-tehnologiju tvrtki Bank's Soft Sistems, BIFIT i INIST.
Internet-banke u Rusiji dijele se na:
Internet-banke koje osnivaju banke u obliku samostalnog trgovackog drustva
Virtualne banke koje u pravilu osnivaju nebankarske kompanije, npr. osiguravajuca drustva
Elektronicki financijski supermarket (banka koja ostvaruje internet-prodaju za svoj racun ili za racun drugih financijskih institucija)
E-bankarstvo u Rusiji moguce je koristiti putem racunala ili mobilnog telefona (WAP i SMS).
Izvori: www.pmoney.ru, www.klerk.ru.
Razvijenost financijskog trzista
Rusko financijsko trziste jedno je od pet najkrupnijih financijskih trzista u razvoju. Prema likvidnosti, dohodovnosti dionica i kolicini kompanija koje na njemu trguju ne doseze razinu vodecih trzista u razvoju. Sve vise ruskih kompanija pocinje koristiti rusko financijsko trziste kao osnovni izvor privlacenja financijskih resursa za investiranje u osnovni kapital i „oslobadanja“ od konkurenata. Tijekom 2007. godine obujam investicija koje su privukle ruske kompanije na unutarnjem trzistu vrijednosnica iznosio je 33 milijarde USD ili 13% ukupnog iznosa investicija u osnovni kapital svih ruskih kompanija tijekom 2007. godine.
Od 2006. godine povecava se broj gradana koji investiraju ili namjeravaju investirati u instrumente financijskog trzista. Prema podacima s pocetka 2008. godine gotovo 800 tisuca fizickih osoba investira u vrijednosnice, neposredno ili putem instituta kolektivnih investicija. Ipak, rusko financijsko trziste jos uvijek nije znacajni instrument akumulacije kapitala za vecinu ruskih gradana i izvor investicijskih resursa za vecinu poduzeca i stoga nije u mogucnosti vrsiti puni spektar funkcija, karakteristicnim za potpuno razvijena financijska trzista. Donedavni PRF i aktualni ruski premijer, Vladimir Putin, u svom obracanju Parlamentu 8. svibnja 2008. godine istaknuo je potrebu otvaranja medunarodnog financijskog centra u Rusiji pomocu kojeg bi se pojavio novi izvor financiranja privatnog i drzavnog sektora, a sve u svrhu diverzifikacije ruskog gospodarstva i poticanja izvoza proizvoda i financijskih proizvoda visoke dodane vrijednosti.

Nacionalno udruzenje sudionika financijskog trzista pripremilo je plan organizacije moskovskog medunarodnog financijskog centra i predlozilo niz mjera, od organizacije postojece i stvaranja nove financijske infrastrukture, usavrsavanja financijskog zakonodavstva, stvaranja klase investitora do osiguranja povoljnih poreznih uvjeta za investitore.

Ruski medunarodni financijski centar sa sjedistem u Moskvi bavio bi se prvenstveno pruzanjem financijskih usluga poduzetnicima koji zele uci ili vec rade na ruskom trzistu, privlacenjem ruskog kapitala iz offshore-a, privatnih investitora na trziste fondova, pruzao bi financijske usluge najvecim ruskim kompanijama koje imaju namjeru siriti se u inozemstvu. Takoder, kroz centar bi se vrsile transgranicne financijske opreracije, prvenstveno sa zemljama ZND-a. Organizatori ruskog medunarodnog financijskog centra namjeravaju zauzeti slobodne nise u sferi financijskih usluga, npr. zele da Moskva postane bazno trziste euroobligacija u rubljama, imaju ambiciju postati jedan od centara islamskih financija i emisije islamskih duznickih instrumenata u svrhu privlacenja islamskog kapitala u rusku ekonomiju.

Rusija (podaci za 2008. godinu) zauzima 56 mjesto na rang listi svjetskih financijskih centara (Global Financial Centres Index, GFCI 3, www.zyen.com ). Prvo mjesto zauzima London, slijede New York, Hong Kong, Singapur, Zurich. Na rang listi koja prikazuje mogucnost dostupa kapitalu (Milken Institute Capital Access Index – CAI, www.milkeninstitute.org ) Rusija zauzima 58 mjesto izmedu 122 drzave prema ocjeni makroekonomske situacije, 86 mjesto prema razvijenosti institucija, 51 mjesto obzirom na razvijenost financijskog trzista, 47 mjesto obzirom na trziste dionica, 37 mjesto vezano za alternativne izvore financiranja i 22 mjesto po kolicini stranih investicija.

Intenzivniji razvitak ruskog financijskog trzista mogao bi se ostvariti poboljsanjem investicijske klime, sto bi dovelo do vecih ulaganja stranih dugorocnih investitora na ovom trzistu.

izvor: Hrvatska Gospodarska Diplomacija (hgd.mvpei.hr)